Uvod

Stihovi 1Kor 6,9–10 i 1Tim 1,9–10 predstavljaju najdiskutovanije novozavetne tekstove u vezi sa muško–muškim seksualnim praksama. Ključni termini malakoi i arsenokoitai često se prevode kao „efeminirani“ i „muželožnici“, ili u modernim prevodima „homoseksualci“, iako je takvo čitanje istorijski i filološki problematično.¹

Cilj ovog rada je: (1) da pruži filološku i istorijsku egzegezu; (2) da smesti termine u grčko–rimski seksualni poredak 1. veka; (3) da predstavi akademski konsenzus i neslaganja; i (4) da prikaže hermeneutičke pristupe glavnih hrišćanskih tradicija.


I. ISTORIJSKO–KULTURNI KONTEKST

1. Nedostatak moderne kategorije „homoseksualnosti“

Savremena kategorija „homoseksualca“ kao stabilne orijentacije ne postoji u antičkom svetu.² Identitet kao seksualna kategorija počinje da se formira tek u 19. veku (Kertbeny, Ulrichs). U Pavlovo vreme seksualnost se razume kroz status i ulogu, ne kroz psihološku orijentaciju.³


2. Grčka pederastija

Najdominantniji oblik muško–muških odnosa bio je pederastični model (erastēs–eromenos), koji podrazumeva razliku u statusu, godinama i moći.⁴ Pasivna uloga odraslog muškarca smatrala se duboko posramljujućom.⁵

Ovo je bitno jer antička reč malakos često ima moralni ton efeminisanosti, luksuza, razmaženosti, a ne orijentacije.⁶


3. Rimski seksualni poredak

Rimsko društvo funkcioniše po modelu:

Penetrator (dominantni) / Penetrirani (podređeni).

Robovi su mogli biti seksualno iskorišćavani bez posledica, što jasno pokazuje da odnosi nisu bili egalitarni, nego hijerarhijski.⁷

Ovaj sistem je pozadina izraza arsenokoitai, jer seksualni čin nije moralno procenjivan po polu partnera, nego po tome ko vrši moć, a ko je objekat korišćenja.


II. FILOLOŠKA ANALIZA 1KOR 6,9

1. Malakoi

Grč. malakos znači „mek“, što se u moralnom diskursu koristi za označavanje:

  • razmaženosti,⁸
  • moralne slabosti,
  • efeminisanosti u negativnom smislu,
  • i ponekad pasivne uloge u prostituciji.⁹

Dale Martin pokazuje da pojam ne nosi stabilno seksualno značenje — može se odnositi i na potpuno aseksualne kontekste slabosti ili luksuza.¹⁰

Najakademskiji zaključak:

Malakoi označava moralno „omekšane“ muškarce, uključujući efeminirane i prostituisane mladiće, ali ne označava homoseksualnu orijentaciju.¹¹


2. Arsenokoitai

Termin je složen od arsēn („muškarac“) i koitē („ležaj“). Ovaj izraz ne postoji pre Pavla, što ga čini neologizmom.¹²

Najverovatniji lingvistički izvor je Lev 18,22 i 20,13 u Septuaginti.¹³ Međutim, kao što Martin i Nussbaum ističu, složenica ne znači automatski „homoseksualci“, nego označava određene vrste muško–muških seksualnih činova, a čak ni ti činovi nisu definisani jasno — najverovatnije podrazumevaju seksualnu eksploataciju, naročito u pederastiji i robovskim odnosima.¹⁴

Patristički tekstovi dodatno pokazuju širok spektar tumačenja — od ekonomskog iskorišćavanja, prostitucije, pa sve do opštih seksualnih prestupa.¹⁵


III. FILOLOŠKA ANALIZA 1TIM 1,10

Arsenokoitai se ovde nalazi između:

  • pornoi (seksualni prestupnici),
  • andrapodistai (trgovci ljudima).¹⁶

Ovaj redosled jasno ukazuje na vezu sa seksualnom eksploatacijom, trgovinom telima i robovima.¹⁷

Mnogi savremeni egzegeti (Scroggs, Martin, Countryman) smatraju da ovaj kontekst gotovo isključuje mogućnost da Pavle misli na konsenzualne odnose i potvrđuje da se radi o seksualnom nasilju i iskorišćavanju.¹⁸


IV. UPOREDNA EGZEGEZA

Termin 1Kor 6,9 1Tim 1,10 Zaključak
malakoi efeminirani, moralno neuzdržani, prostituisani mladići nema veze sa orijentacijom
arsenokoitai seksualni eksploatatori muškaraca eksploatatori povezani sa trgovinom ljudima osuda eksploatacije, ne identiteta

V. AKADEMSKI ZAKLJUČAK

  1. Malakoi i arsenokoitai ne označavaju „homoseksualce“ kao identitetsku grupu, jer takva kategorija nije postojala.¹⁹
  2. Oba termina odnose se pre svega na seksualno nasilje, prostituciju i hijerarhijske odnose moći.²⁰
  3. Pavle ne govori o savremenim egalitarnim muško–muškim vezama.²¹
  4. Svaka savremena normativna primena ovih stihova zahteva hermeneutiku, a ne samo egzegezu.

VI. HERMENEUTIČKA ANALIZA

1. Pravoslavna tradicija

  • zadržava tradicionalno shvatanje arsenokoitai kao osude muško–muških činova generalno;²²
  • moralna teologija nije bazirana na orijentaciji, nego na konceptu strasti i uzdržanja;²³
  • naglasak je na duhovnoj terapiji i pokajanju.

2. Katolička tradicija

  • tumači tekst kroz prirodni zakon;²⁴
  • razlikuje orijentaciju (moralno neutralnu) od ponašanja (moralno neurednog);
  • priznaje da antički kontekst uključuje prostituciju i eksploataciju, ali zaključuje da načelo komplementarnosti ostaje normativno.²⁵

3. Protestantske tradicije

a) Evangelikalne

  • vide arsenokoitai i malakoi kao sveobuhvatnu osudu muško–muških odnosa.²⁶

b) Anglikanske, luteranske, metodističke

  • prihvataju kritičku egzegezu: Pavle cilja eksploataciju, ne orijentaciju;
  • prave razliku između drevnih i modernih oblika odnosa.

c) Liberalno-progresivne

  • tvrde da je Pavlova osuda prvenstveno etička (nasilje, eksploatacija), ne ontološka (polna privlačnost).²⁷
  • zaključuju da se tekstovi ne mogu primeniti na savremene konsenzualne istopolne odnose.

VII. OPŠTI ZAKLJUČAK

Egzegeza pokazuje da malakoi i arsenokoitai govore o praksama seksualne eksploatacije u antičkom svetu. Te prakse uključuju efeminisanost u pežorativnom smislu, prostituciju mladića, pederastiju, robovsku seksualnost i trgovinu ljudima.

Oni ne govore o savremenim pojmovima identiteta, ljubavi, veze i orijentacije.

Savremena primena ovih tekstova mora uzeti u obzir:

  • istorijski kontekst,
  • semantičke nijanse,
  • hermeneutičke principe svake tradicije.

Samo tako se može doći do doslednog i odgovornog teološkog tumačenja.


FUSNOTE

  1. Vidi: Loader, William. The New Testament on Sexuality. Grand Rapids: Eerdmans, 2012.
  2. Nissinen, Martti. Homoeroticism in the Biblical World. Minneapolis: Fortress Press, 1998.
  3. Halperin, David. One Hundred Years of Homosexuality. Routledge, 1990.
  4. Dover, Kenneth. Greek Homosexuality. Harvard University Press, 1978.
  5. Ibid., 89–123.
  6. Martin, Dale. „Arsenokoitēs and Malakos: Meanings and Consequences.“ Biblical Ethics and Homosexuality, 43–72.
  7. Williams, Craig. Roman Homosexuality. Oxford University Press, 1999.
  8. Aristotel koristi malakos za moralnu slabost (Eth. Nic. VII.7).
  9. Scroggs, Robin. The New Testament and Homosexuality. Fortress Press, 1983.
  10. Martin, Arsenokoitēs and Malakos, 48–50.
  11. Ibid.
  12. Loader, The New Testament on Sexuality, 312.
  13. Gagnon, Robert. The Bible and Homosexual Practice. Abingdon, 2001, iako sa drugačijim teološkim zaključkom, potvrđuje lingvističku vezu.
  14. Martin, Dale. Sex and the Single Savior. Westminster John Knox, 2006.
  15. Countryman, William. Dirt, Greed, and Sex. Fortress, 1990.
  16. Spisak poroka u 1Tim 1,10; poredjenje kod Malina i Horrell.
  17. Countryman, 112–115.
  18. Scroggs, 108–123.
  19. Nissinen, 25–48.
  20. Loader, 289–335.
  21. Boswell, John. Christianity, Social Tolerance and Homosexuality. University of Chicago Press, 1980.
  22. Pravoslavni teološki standardi — npr. Mitropolit Kallistos Ware, The Orthodox Way.
  23. Lossky, Vladimir. The Mystical Theology of the Eastern Church.
  24. Katekizam Katoličke Crkve, par. 2357–2359.
  25. Rahner, Karl. Theological Investigations.
  26. Gagnon, The Bible and Homosexual Practice.
  27. Vidi: Brownson, James. Bible, Gender, Sexuality. Eerdmans, 2013.

BIBLIOGRAFIJA

Boswell, John. Christianity, Social Tolerance, and Homosexuality. Chicago: University of Chicago Press, 1980.

Brownson, James. Bible, Gender, Sexuality: Reframing the Church’s Debate on Same-Sex Relationships. Grand Rapids: Eerdmans, 2013.

Countryman, L. William. Dirt, Greed, and Sex: Sexual Ethics in the New Testament and Their Implications for Today. Minneapolis: Fortress Press, 1990.

Dover, Kenneth. Greek Homosexuality. Cambridge, MA: Harvard University Press, 1978.

Gagnon, Robert. The Bible and Homosexual Practice: Texts and Hermeneutics. Nashville: Abingdon Press, 2001.

Halperin, David M. One Hundred Years of Homosexuality: And Other Essays on Greek Love. New York: Routledge, 1990.

Loader, William. The New Testament on Sexuality. Grand Rapids: Eerdmans, 2012.

Lossky, Vladimir. The Mystical Theology of the Eastern Church. Cambridge: James Clarke & Co., 1957.

Martin, Dale. “Arsenokoitēs and Malakos: Meanings and Consequences.” In Biblical Ethics and Homosexuality, edited by Robert L. Brawley, 43–72. Louisville: Westminster John Knox Press, 1996.

Martin, Dale. Sex and the Single Savior: Gender and Sexuality in Biblical Interpretation. Louisville: Westminster John Knox Press, 2006.

Nissinen, Martti. Homoeroticism in the Biblical World: A Historical Perspective. Minneapolis: Fortress Press, 1998.

Rahner, Karl. Theological Investigations. Various volumes. Baltimore: Helicon Press.

Scroggs, Robin. The New Testament and Homosexuality: Contextual Background for Contemporary Debate. Philadelphia: Fortress Press, 1983.

Ware, Kallistos. The Orthodox Way. Crestwood, NY: St. Vladimir’s Seminary Press, 1979.

Williams, Craig A. Roman Homosexuality. Oxford: Oxford University Press, 1999.

Zizioulas, John. Being as Communion: Studies in Personhood and the Church. Crestwood: St. Vladimir’s Seminary Press, 1985. (Opcionalno relevantno za pravoslavnu antropologiju)