DREVNI Izraelci su hitno morali da se organizuju. Mojsije nije mogao sam da nadgleda milionski narod koji je putovao kroz opasnu pustinju. Šta je zato uradio? On je ‘izabrao sposobne ljude iz celog Izraela i postavio ih za poglavare nad narodom, kako poglavare nad hiljadu ljudi, poglavare nad sto ljudi, poglavare nad pedeset ljudi i poglavare nad deset ljudi’ (Izlazak 18,25).

Crkva u današnje vreme takođe mora biti organizovama. Zato vernici čine parohiju, parohije čine dijacezu, dijaceze čine provinciju koje mogu da se udružuju na međunarodnom nivou. Svaka od tih jedinica, poseduje svoje unutrašnje uređenje koje se sastoji od odbora. Takva organizacija svakom čoveku koji je vernik omogućava da obrati posebnu pažnju na ljude koje mu je Bog poverio. Ti pastiri polažu račun za ono što rade (Dela apostolska 20,28).

Ovakvo organizacijsko uređenje od svakog od nas iziskuje poslušnost i podložnost. Nikada ne bismo želeli da imamo stav kakav je imao Diotref koji nije pokazivao poštovanje prema onima koji su u to vreme predvodili crkvu (3.Jovanova 9,10). Mi želimo da poslušamo savet apostola Pavla koji je rekao: ‘Budite poslušni onima koji među vama predvode i budite im podložni – jer oni bdiju nad vašim dušama kao oni koji će za to položiti račun – da bi to činili radosno, a ne uzdišući, jer bi to vama bilo na štetu’ (Jevrejima 13,17). Neki su poslušni kada se lično slažu sa uputstvima koja dolaze od episkopa, prezvitera (sveštenika) ali ne žele da se podlože kada se s nečim ne slažu ili kada ne razumeju zašto je to potrebno. Međutim, zadržimo na umu da podložnost podrazumeva i to da smo poslušni kada nam to baš i nije lako.  Zato bi trebalo da se svako od nas zapita: ‘Jesam li poslušan i podložan onima koji predvode?’

Naravno, u Svetom pismu se ne spominju svi programi i procedure koji su potrebni da bi jedna crkvena zajednica funkcionisala. Međutim, pismo kaže: ‘Sve neka bude pristojno i onako kako je red’ (1.Korinćanima 14,40).

S druge strane, Pavlove reči koje su zabeležene u Jevrejima 13,7 ističu zašto nam neposlušnost donosi štetu. Zbog naše neposlušnosti odgovorne osobe će možda obavljati službu ‘uzdišući’.  Sveta služba koja treba da donosi zadovoljstvo može postati poput tereta kada u crkvi vlada duh nesaradnje i neposlušnosti. Zato je to ‘vama na štetu’, to jest celoj crkvi. Naravno, kada se neko ne pokorava redu trpi štetu u još jednom pogledu. Ako je i suviše ponosan da bi se podložio, tada kvari svoj odnos s Bogom jer stvara jaz između sebe i svog nebeskog Oca (Psalam 138,6).  Zato budimo odlučni da ostanemo poslušni i podložni.