DOBRO zdravlje može mnogo da doprinese životnoj radosti.  Ipak, svi mi povremeno obolevamo, a teška bolest može da prouzrokuje smrt.  Biblija obrađuje i te probleme; ona sadrži smernice, koje mogu nekome da pomognu da se raduje boljem zdravlju i dužem životu.

Biblija nas podseća da je Bog izvor života.  Po njemu ‘živimo, mičemo se i jesmo’ (Psalam 36,9; Dela 17,25.28).  On nam takođe prilično mnogo govori o tome kako treba da pazimo na sebe. Ako slušamo savet Reči Božije, mim možemo da izbegnemo neke strašne bolesti, lečenje koje često veoma mnogo košta.  Oni, koji su to učinili, sigurno će da se saglase s piscem Biblije, koji je rekao ‘Draži mi je zakon usta tvojih no hiljade zlatnika i srebrnika’ (Psalam 119,27; 73,28; Poslovice 4,20-22).

Biblije nije prvenstveno savetnik za zdravlje, ali ipak sadrži savet, koji koristi zdravlju.  To jasno proizlazi iz Božijih odredaba, datih Izraelskom narodu.  Evo nekih primera: davno pre razvitke moderne medicine, Božiji zakon je propisivao Izraelcima da drže odvojeno čoveka koji je oboleo od eke zarazne bolesti (Levitska 13,1-5).  Izmet je trebao da se udalji od mesta gde su boravili ljudi, kako bi se sprečilo širenje bolesti ili zagađivanje vode (Ponovljeni zakoni 23,12-14). Haljine ili posuđe, koje je došlo u dodir s uginulomo životinjom (možda od bolesti) trebalo je da se dobro opere pre ponovne upotrebe, ili da se uništi (Levitska 11,27.28.32.33).  Pre služenja za oltarom, Izraelski sveštenici su trebali da se operu prednačeći tako u odnosu na čistoću (Izlazak 30,18-21).

Otada su lekari naučili mnogo o praktičnoj vrednosti tih postupaka, pa je još i danas korisno da ih primenjujemo: onaj ko ima, ili izgleda da ima zaraznu bolest, neka što je moguće manje kontaktira s drugima.  Potrebno je da se pazi da pitka voda ili hrana ne dođe u dodir s čovečjim izlučevinama ili s izmetom.  Trebda da se pazi na ličnu higijenu, time da se redovno peremo, takođe treba da se peru ruke nakon korišćenja toaleta.

Polne bolesti su obično posledic nemoralnog načina života, koji Bog osuđuje (Jevrejima 13,4; Efežanima 5,5).  Time što ostaju čisti do braka, i nakon venčanja ograničavaju polne odnose na svog partnera, hrišćani se čuvaju od takvih bolesti.

Primena biblijskog saveta o opštem načinu života takođe doprinosi boljem zdravlju. Na primer, Biblija preporučuje marljiv rad, ukazujući na to da čovek koji marljivo radi, bolje spava.  Ona takođe govori pozitivno o tome da može da se raduje jelu i pižu nakon obavljenog posla, ali upozorava od rasipništva i pohlepe za uživanjem.  Zar ne misliš i ti da ćeš da budeš zdraviji i srečniji, ako marljivo radiš, dovoljno spavaš, ako uživaš u jelu, i ako si ‘umeren u navikama’? (Propovednik 5,24; 5,12; 9,7-9; Efežanima 4,28; 1.Timoteju 3,2.11).